Pomoravlje OnLine - Elektronska mapa, poslovni adresar i prezentacija Jagodine  
      HOME
      GALERIJA
      MAPA SAJTA
      KONTAKT
NOVOSTI  l  MALI OGLASI  l  WEB DIREKTORIJUM  l  POSLOVNI ADRESAR  l   MAPA JAGODINE  
Mailing lista:
 
www.pomoravlje.rs
MENI  
 
Home
Novosti
Mali oglasi
Web direktorijum
Poslovni adresar
Mapa Jagodine
Galerija
Mapa sajta
Kontakt
www.pomoravlje.rs
Jagodina
Položaj
Istorija
Postanak
Ime/Grb
XVII i XVIII vek
Obrazovanje
Priče
Religija
Manastiri
Turizam
Spomenici
Zdravstvo
Kultura
Sport
Mediji
Muzeji
Kafane
Privreda
Oj Moravo...
Ličnosti
Vašari pijace

www.pomoravlje.rs
SmileSoft.Net
Izrada programa po zahtevu izrada internet prezentacije
Slatki osmeh
Udruženje građana “Slatki osmeh” - Tortijada
Jestive slike
Najnovije u našoj ponudi su jestive slike za torte

 

JAGODINSKA PRIVREDA NEKAD I SAD
 
Ministar spoljnih poslova otvorio Fabriku stakla
Fabrika stakla u Jagodini podignuta je na reci Belici ispod Crnog vrha na terenu izmedu današnjih sela Belice i Miševića. Bila je, praktično, prva fabrika u Srbiji, čime se otvara proces spore i dugotrajne industrijalizacije, skopčan sa mnogim teškoćama domaceg i stranog porekla. Neposredne pripreme za otvaranje fabrike počele su 1843. godine, molbom Avrama Petronijevića, tadašnjeg ministra spoljnih poslova, koju upućuje Sovjetu "tražeći isključivo pravo za podizanje staklare". Molba je sadržala i neke karakteristične detalje kojim bi trebalo da država pruži podsticaj i beneficije koji bi ovu industriju pomogli kao primer za nove poduhvate. Petronijević traži "isključivo pravo na 14 godina da niko drugi staklaru ne može podići u zemlji." Dalje traži besplatnu seču i korišcenje drveta za vatru i pepeo na Crnom vrhu kao i eksploataciju potrebnog kamena za zidanje furuna i fabrikaciju stakla.

Avram je dobio odmah traženu koncesiju, a posle tri godine, u jesen 1846. staklara je proradila.

Jagodinska Vander pivara
www.pomoravlje.rsGodina stvarnog prestanka rada Staklare 1852. bila je istovremeno godina početka rada druge fabrike - Pivare. Fabriku je osnovao Nemac Vanderer (Vancer) 1852. godine, ali ju je brzo otkupio Jovan Kosovljanin, stočarski trgovac poreklom sa Kosova. U jednom napisu u fabrici stoji da je osnivač Kosovljanin. Vanderer se pominje kao prvi stručnjak za izradu piva, a to znači da ga je Kosovljanin posle otkupljivanja fabrike, kao neophodnog stručnjaka, zadržao na radu. Podignuta je u neposrednoj blizini varoši na carigradskom drumu. Sastojala se od nekoliko prizemnih zgrada, a neke od njih bile su poluotvorene. Među važnim uslovima za podizanje pivare bila je bunarska voda odličnog kvaliteta. Vadena je pomoću konja i dolapa što svedoci o vrlo primitivnoj tehnici. Pivara je mala po kapacitetu, a zapošljavala je 10-15 radnika. Od stručnjaka za kuvanje piva još se pominje majstor Nemac Stajniger. Ostali, nekvalifikovani radnici bili su iz Jagodine i okoline.

Avioni "UTVA", zamalo da se prave u Jagodini /UTVA – želja jagodinska/
Fabrika letelica "Utva" A.D. u Zemunu podignuta je kapitalom jagodinske Bankarske porodice Taušanović. Prema prvobitnom planu, fabrika je trebalo da se podigne u Jagodini, uz podršku Vlade Milana Stojadionovića. Sastavni deo projekta bio je i manji aerodrom, kraj Ribarskog puta koji je inače otvoren, uz prisustvo generala avijacije Dušana Simovića, ali se od fabrike na ovoj lokaciji odustalo. zbog ratne pretnje koja se nadvila nad Evropom.

Industrija kablova "FKS" Jagodina
FKS je najveći srpski proizvodač kablova, kablovskog pribora, konektora, kablovskih setova i priključaka.

Proizvodi sa imenom ove firme našli su primenu u preko 80 zemalja sveta. U proizvodnom lancu FKS-a svi tehnološki procesi, od prerade ulaznih sirovina do izrade finalnih proizvoda, povezani su u jedinstvenu produkcionu celinu. Kontinuirana investiciona ulaganja u proširenje, rekonstrukciju i modernizaciju postrojenja pružaju široke mogućnosti za razvoj i osvajanje novih proizvoda, odnosno promenu ili proširenje proizvodnog programa. Mnoga tehnološka rešenja FKS-a, koja su istovremeno bila i najsavremenija ostvarenja u kablovskoj tehnologiji, po prvi put su primenjena u našoj zemlji. Tako je bilo 1957. godine, sa podmorskim kablovima, odnosno elektrifikacijom jadranskih ostrva, 1963. godine sa prvim domaćim koaksijalnim kablom, 1971. godine sa energetskim kablovima izolovanim umreženim polietilenom itd., a danas je to: vertikalna linija za proizvodnju visokonaponskih kablova izolovanih umreženim polietilenom i teških rudarskih kablova, zatim tehnologija radijacionog ozračivanja izolovanih provodnika, proizvodnja kablova sa nemetalnim provodnikom optičkih kablova, termoskupljajuci kablovski pribor kao i proizvodnja široke klase radiofrekventnih mikrokablova, seizmičkih kablova i mikrokablova za specijalne namene. U proizvodnji konektora, odnosno elektromehaničkih proizvoda, primenjena je najsavremenija tehnologija mehaničke obrade, automatska galvanizacija itd. Sve faze proizvodnje u FKS-u baziraju se na najsavremenijem mašinskom parku. FKS poseduje savremeni elektronski računski centar sa terminalskom mrežom kojom su povezane terminalske jedinice na svim lokacijama FKS-a. Permanentnim praćenjem i obradom podataka iz oblasti tehnickih, komercijalnih i ekonomskih poslova, obradom iz oblasti matematčko-tehnickih zadataka za potrebe razvojnih i drugih tehničkih poslova, elektronska obrada podataka je primenjena u svim oblastima rada. Kontrola kvaliteta je sastavni deo proizvodnog procesa. Rutinska ispitivanja vrše se na svakom proizvodu u toku i posle njegove izrade, a tipska ispitivanja vrše se u laboratorijama Instituta FKS. Permanentnom kontrolom ulaznih repromaterijala i dugogodišnjom poslovnom saradnjom sa svojim dobavljacima, FKS obezbeđuje visok nivo kvaliteta ulaznih materijala i sirovina, a odabiranjem takvih koji ce dati najbolje rezultate u finalnom proizvodu, omogućeno je optimalno korišcenje raspoloživih kapaciteta. Primena novih tehnologija i osvajanje novih proizvoda praćeno je investiranjem u nova ispitna postrojenja, tako da FKS danas raspolaže najmodernijim ispitim stanicama i laboratorijama, što omogućuje jedinstven kvalitet finalnih proizvoda.

Jagodinska Štedionica
Jagodinska štedionica je osnovana 1884. udruživanjem 6000 dinara građana Jagodine. Na prvoj sednici za predsednika Odbora je izbran Mihajlo Kosovljanin, a podeljeno je 1000 akcija. Kasnije je formirana Jagodinska banka i drugi novcani zavodi.
Danas u Jagodini uspešno radi više banaka: Banca Intesa, Komercijalna, Agrobanka, EFG Euro bank, Alco banka, Meridian banka, Vojvodanska banka, Čačanska banka, ... i sve one nude povoljne kredite.

Nekad Posle II sv.rata
1855. Bagrdanska tersana, 1938. Fabrika bicikala Braće Taušanović, 26 vodenica-potočara i 26 vodenica-moravki, od Trešnjevice do Miloševa, i mlinovi: 1879. Prvi parni mlin, 1890. Mlin prote Radovana i Mlin Koste Rakića, 1893. Mlin Ljubisava Mićovića, 1896. Mlin Đorđa Đordevića, 1901. Mlin Boška Boškovića, 1923. Mlin Svetislava Milićevića i Milorada Đorica, 1925. 1930. Električna termo-centrala, Automatski mlin "Morava", 1933. Mlin Mileve Danić iz Majura, 1940. Električni mlin Milojka Ljubimirovića, Elektro-mlin Braće Mladevović Grudonjski i Električni mlin "Majur" Braće Dejanović; 1938. "Silos" A.D. Privilegovanog akcionarskog društva za silose iz Beograda; pekari: 1865. Stoilo Đordević, Nikola Kapetanović, Aleksa Ponivakić, Jovan Kincl i dr; klanice: 1839. Opštinska klanica, 1893. Klanica Radenković-Bošković, 1901. Klanica P. J. Klefiša, 1903. Klanica "Rib i Penders", 1904. Klanica Taušanovic-Branković; pivare: 1852. Pivara M. J. Kosovljanina/docnije Jagodinska pivara; radionice za preradu voća: 1909. Fabrika likera i sode Ž. Topalovića, 1919. Fabrika ušećerenog voća i konzervi "Jagoda", 1926. Radionica bonbona i čokolada M. K. Milojkovića, 1931. Radionica za preradu malina B. Đorića; ciglane: 1839. Stanka Jovanovića, 1911. Koste Petrovića, Braće Stoiljkovića i Petra Taušanovića, 1912. Ljube Creparevića, 1937. "Belica", 1940. "Morava" i druge; 1924. Prva fabrika cementnih prerađevina), 1840. Fabrika potaše Todora Aranđelovića, 1846. Staklara Avrama Petronijevića u Donjem Miševiću, 1878. Jagodinska Staklara, 1880. Pinterska radionica Petra Povremovića, 1922. Pletarska fabrika "Balon" Braće Ristić, 1929. Pletarska radionica Jagodinske štedionice, 1934. Fabrika nameštaja "Visung" a.d., 1880. Fabrika kože Milana Radenkovića, 1932. Fabrika svile Braće Teokarević, 1939. Fabrika šećera i kapa "Rota", 1940. Jagodinska tekstilna industrija A.D. 1893. Livnica Jevrema Popovića, 1893. Fabrika mašina Rudolfa Auera, 1909. Kazandžijsko-livačka radionica Živka Burića, 1924. Livnica Hristifora Tasića,1940 ; Fabrika za izradu predmeta za zemaljsku odbranu L.Špartalja, štamparija1892. Strašimira Gemovića, 1905. Milana Stefanovića, 1911. Adama Gligorijevića od 1937. Bogoljuba Gligorijevića, 1929. "Belica" Žike Kostića.
Industrija kablova, je otpočela redovnu proizvodnju 1955. godine. Pekarska prerađivacka zadruga, Glavna zemljoradničko-prerađivačka zadruga, Filijala fabrika konzervi "Crvena zvezda" iz Kragujevca, Fabrika salama i suhomesnate robe "Juhor", Automatski mlin "Morava", Električni mlin "Majur", Ekspoziture "Voćar", Žitopromet, Silos A.D., Okružna poljoprivredna stanica, Voćarska zajednica, Obućarska zadruga, Krojačka zadruga, Građevinska zadruga, Fabrika crepa i cigala "Rekord", Ciglana i crepana "Belica", Građevinsko preduzeće "Grapom", Sekcija za održavanje puteva), Industrija kapa i šešira "Rota", , Jagodinska pivara, Jagodinska nabavljačko-zemljoradnička zadruga, Nabavljačko-potrošačka zadruga železničara, Državni magazin "Juhor", Preduzeće za promet građevinskim materijalom, Trgovinsko stovarište za tekstil i hemijske proizvode, Radničko-službenička potrošačka zadruga, AIK - sa 11 udruženih zemljoradničkih zadruga, Žitomlin, Industrija suhomesnatih proizvoda i konzervi "Juhor", Jagodinska pivara, Navip - Jagodinski podrumi, Mlekara,"Pomoravlje", "Put", Stambena zadruga "Elmos"), Jagodina.ekspres (Jugoprevoz) Elektrodistribucija, Jugopetrol, Ina, Livnice "Minel", Fabrika nameštaja "Budućnost", , "Oprema", "Resava", "Morava, RK" Beograd-filijala 33, "Mladost" - RO "Palas", "Agrooprema", "Palas", sa hotelom "Jagodina", "Pomoravka", štamparija "Novi put"

Besplatni mali oglasi - www.pomoravlje.rs
Poslovni adresar - www.pomoravlje.rs MARKETING Mapa Jagodine - www.pomoravlje.rs
www.pomoravlje.rs











www.pomoravlje.rs
SmileSoft.Net
All Rights Reserved.